Nutricionistice otkrivaju: Dijete nemaju smisla, nema pogrešne hrane i u životu treba biti hedonist

Prije koji mjesec sam dobio viziju da bi mogao spojiti Gostionu kao način života s ipak malo pravilnijom prehranom. Što sam duže razmišljao o toj ideji sam zapravo shvatio da je hedonistički način života itekako moguće upariti sa zdravim i svejedno jest i pit fino i uživati u tome.

Problem je kaj je to samo moja vizija bila pa sam odlučio pronaći nekoga tko zna o tome malo više. Na društvenim mrežama sam prošao dosta profila raznih nutricionista i ljudi koji se bave zdravim načinom života, ali znaš ono kad to nije to? Ne kažem da ljudi ne znaju o svojem poslu i da iza njih ne stoje znanost i iskustvo, ali nemaju ono ljudsko i ne znaju to prenijeti drugima.

Drugima kao što smo mi kojima je Gostiona način života. Želim pojest finu ribu punu omega 3 masnim kiselinama i začinjenu odličnim maslinovim uljem. Želim napraviti tost s avokadom i probati chija sjemenke. Želim probati i ono kaj jedu vegani i papige. Sve je to ok, ali ne želim na silu totalno preokrenuti cijeli svoj život i od hedonista postati netko tko pazi na svaki zalogaj.

Pravi nutricionist (ili bilo koji stručnjak) bi ti trebao znati prenijeti što je za tebe dobro i to tako da poželiš to raditi, a ne da radiš jer je zdravo pa ćeš se na silu priviknut na to. Da, dobro si čuo đumbire, nikad se neću pomiriti s tvojim okusom i formom, ma koliko zdrav bio! Uglavnom, tražio sam nekog tko voli i uživa u hrani, ali zna i kako ju obogatiti zdravljem i nakon nekoliko mjeseci sam našao tri komada.

Mlade i pametne nutricionistice

Al doslovno, tri ih je i sve tri su nutricionistice i imaju super projekt koji se zove Nu3cionistice, ali najbolje da se cure malo same predstave. One su Mirela, Elena i Florentina (da, i meni su kul imena).

‘Mi smo prijateljice još od studentskih dana. Prvi dan, prvo predavanje, igrom slučaja sam sjela kraj Elene i pokušala započeti neki razgovor, ali njeni kratki odgovori ‘da’ i ‘ne’ su brzo priveli priču kraju pa joj narednih dana nisam niti prilazila. Florentina je bila nešto zanimljiviji sugovornik pa smo se već prvih dana dogovorile za zajedničko vježbanje matematike u njenom stanu. Imala je strašno nakaradnu zidnu tapetu s uzorkom šume i nisam se mogla baš skoncentrirati, mislim tko je vidio u šumi vježbat ‘matišu’, pa sam ljubazno odbila njenu ponudu da dođem i sutra. Ipak, već na prvoj godini smo prepoznale da smo na istoj valnoj duljini pa smo postale nerazdvojan trio, kako za učenje (ali naravno ne u Florentininom stanu), tako i za zezanciju i izlaske’, kaže Mirela pa dodaje:

‘Cijelo vrijeme tijekom studija smo imale razne poduzetničke ideje i napokon je zaživjela jedna od njih, a to su Nu3cionistice. Kao što i samo ime kaže mi smo tri nutricionistice, a bavimo se edukacijama i savjetovanjem o pravilnoj prehrani.’

Tko je vidio uopće vježbat ‘matišu’, u šumi ili van nje… Florentina se ipak nije ispričala zbog ružne tapete, ali ispričala je što ih je spojilo.

‘Kao i cure završila sam PBF (Prehrambeno – biotehnološki fakultet) samo za razliku od njih ja sam na preddiplomskom studirala nutricionizam, a za diplomski smjer sam odabrala upravljanje sigurnošću hrane. Ne sjećam se točno trenutka kada smo se počele družiti, ali znam da nas je spojilo to što smo sve tri sklone timskom radu’, kaže Flo pa dodaje:

‘Shvatile smo da nam je lakše učiti zajedno jer svaka od nas je bolje shvatila neki dio pa smo si često međusobno nešto objašnjavale i rješavale zadatke. Jedina mana toga je bila da smo se ponekad znale zapričati i staviti smijeh i zabavu ispred učenja, ali brzo bi se vratile ‘na pravi put’. Moram priznati da mi je odmah toplo oko srca kad se sjetim tih dana (smijeh).’

Naučite jesti

Danas su se okupile u Nu3cionistice, a cilj im je vrlo jasan, naučiti ljude kako jesti.

‘Svi se danas borimo s nedostatkom vremena, ali i s masom informacija i dezinformacija o prehrani. Cilj Nu3cionistica je približiti ljudima pravilnu prehranu kroz znanstveno potvrđene informacije i pomoći im da ju svakodnevno primjenjuju. Dosta smo orijentirane na pripremu namirnica unaprijed (‘meal prep’), ali tako da ta hrana i dalje zadrži svoju kvalitetu te da prehrana nije jednolična.’

Dobro, koliko je važno uopće se baš se skroz pravilno hraniti. I ljudi koji ne jedu pravilno i zdravo žive 100 godina, a često je dojam da je komplicirano, teško i skupo jesti zdravo.

‘Pravilna prehrana se može gledati kao ulaganje u vlastitu budućnost. Danas se ljudima prehrana često bazira na velikim količinama hrane koja je siromašna na nutrijentima što je uz tjelesnu aktivnost glavni razlog pandemije pretilosti. Neki ljudi pravilnu prehranu zanemaruju jer nećemo odmah vidjeti posljedice prehrane koja je energetski bogata, a nutritivno siromašna. Samim time što se posljedice tog neadekvatnog životnog stila ne vide odmah to ne uzimamo tako ozbiljno, a iz dana u dan raste broj osoba kojima je dijagnosticirana neka od kroničnih bolesti’, kaže mi Mirela, a Florentina se nadovezuje:

‘Još bih dodala da pravilna prehrana nije važna samo za prevenciju kroničnih bolesti. Ako se hranimo kvalitetno ona nam daje energiju od koje ćemo se tijekom dana osjećati poletno, lagano, energično. Isto tako ako ste došli do stanja gdje imate ‘samo’ 5 kila više nego što je optimalno za vas, već se osjeća neko nezadovoljstvo u vlastitom tijelu. Zar to nije dovoljan razlog za promjenu?’

Pravilna prehrana ne mora biti mučenje

A sad, pitanje je vrijedi li ‘mučenje’ tih pet kila…

‘Pravilna prehrana nije mučenje. Da su nas u školi učili više o tome kako usvojiti zdrave navike kada smo bili mali, kao što su nas učili o važnosti pranja zubi, vjerujem da ne bi ovako velik broj ljudi imao probleme s kroničnim bolestima. Važno je ujedno igrati se malo sa začinima i svako jelo može biti ukusno’, spremna je Flo.

Ok, a kako izabrati svoj put i kako znati što je najzdravije? Danas ima jako velik broj dijeta i načina ishrane poput veganstva, vegetarijanstva, keto i Paleo prehrane… Da ne nabrajam sad dalje jer ih ima baš mali milijun. Koliko je dobro, ako izuzmemo naravno uvjerenja, izbaciti neku skupinu hrane?

‘Često smo u životu u raznim situacijama skloni ići linijom manjeg otpora i tražiti brza rješenja. Zato ljudi i vole revolucionarne dijete koji će im pomoći da dođu do željene mase i kreću na dijetu. Onda uglavnom ili odustanu od toga jer je preteško pridržavati se takvog načina prehrane ili nakon što uspiju postići željenu masu ponovo se vraćaju starim navikama. Tad se vrate kile, a često i pokoja više. Onda ponovo isprobavaju dijete i tako u krug’, objašnjava Florentina zašto dijete i nisu najbolje rješenje pa nastavlja:

‘Svaka od ovih navedenih načina prehrane ne mora nužno biti u potpunosti loša, ali opet ima neke nedostatke. Kod vegetarijanske prehrane je važno obratiti pozornost da se u obrocima ili tijekom dana kombiniraju različite namirnice biljnog podrijetla koje sadrže različite esencijalne aminokiseline kako bi se zadovoljio dnevni unos za proteinima. Također, tu treba pripaziti i na unos vitamina B12 u obliku suplemenata. Keto i Paleo dijeta su vezane za restrikciju ugljikohidrata u prehrani gdje se forsiraju masti i proteini kao glavni izvori energije. Dugoročne posljedice ovakve prehrane mogu biti problemi s jetrom i bubrezima, manjkavost na nutrijentima zbog nedovoljno raznolike prehrane, konstipacija, promjene raspoloženja i razdražljivost. Osim toga, ovakav način prehrane je često teško održiv i može predstavljati psihički teret. Adekvatna tjelesna masa se može postići i unošenjem ugljikohidrata, nema potrebe toliko ih se bojati.’

Gostiona je (zdravi) način života

Ok, nije ni teško samo jesti špek, meso i malo povrća, ali ne znam baš da bih se odrekao tjestenine zauvijek… Što s nama kojima je gostiona način života? Naglasak je na hedonizam, na okus, na uživanje u hrani i piću… Kako to pomiriti s pravilnom ishranom?

‘Ja drukčije ni ne znam jesti nego samo finu hranu, hahaha, ali pritom uglavnom razmišljam kako da bude nutritivno bogata. Žao mi je da ljudi pravilnu prehranu poimaju kao ‘ono zeleno’ i nešto što nije fino. Pravilna prehrana je puno više od toga i naravno da je bitno da nam je ukusno ono što smo spremili. Što se tiče alkoholnih pića, istraživanja su pokazala da svakodnevno konzumiranje 1 čaše piva (2 dcl) ili jedne čaše vina (1dcl) ili jedna čašica žestokog pića (0,3 dcl) može imati pozitivan učinak na zdravlje. Nažalost količine iznad ovih navedenih imaju negativan učinak što opet potvrđuje činjenicu da ‘nezdrava’ hrana ne postoji nego da je sve stvar količine’, kaže Florentina, a Mirela dodaje:

‘Vjerovali ili ne, Nu3cionistice su veliki hedonisti. Jako volimo uživati u hrani. Pravilan način prehrane ne bi smio postojati bez uživanja u hrani. Ponekad je dovoljna samo mala promjena percepcije i navika. Ako volimo jesti pomfrit i bečki, umjesto pomfrita možemo krumpir ispeći u pećnici i uz obrok dodati npr. kupus salatu ili ribanu mrkvu. Tako smo već napravili veliki korak prema naprijed.’

Nema ‘pogrešne’ hrane

E to sam vam govorio u uvodu. Ako ste bili lijeni čitati uvod, to je to kaj sam tražio. Cure vole jest i razumiju nas kojima je gostiona način života jer su i same takve, a uz to, znaju i kako to poboljšati i uvesti zdravlje u život. Kad smo kod zdravlja, koliki je grijeh popiti koji viski, pivu ili gemišt, pojesti palačinke s Nutellom ili steak s nekim finim umakom ili druge razne delicije poput špeka, kulena i slično?

‘Ne bi to nikako nazvali grijehom, jer kada si odlučimo priuštiti neku hranu za koju znamo da je kalorična i nema veliku nutritivnu vrijednost poanta je da u njoj uživamo, a da izbalansiramo to prije i poslije s nekim drugim namirnicama. Ako ćemo popiti neku vrstu alkohola moramo znati da on također ima kalorija pa da onda npr. izbacimo taj dan desert. Ali kažem, sve ovo navedeno itekako može biti dio pravilne prehrane’, kaže Elena, a ja dodajem:

‘Iz tvojih usta u Božje uši!’

Hrvatska superhrana

Daj se uozbilji Slavene… Pitaj cure nešto dobro kaj nas sve zanima… E da, avokado, chia sjemenke i slične namirnice danas se reklamiraju kao jako zdrave i odlične za čovjeka. Protivnici istih kažu kako je to samo marketing da i mi imamo tako dobre namirnice i da nema potrebe uvoziti. Koja je to hrvatska ili balkanska superhrana?

‘Navedene namirnice ne bih nazvala marketinškim trikom, ali ne bih ni rekla da su ‘must’ u prehrani. Sve ovisi kako nam se sviđaju, ali naravno ništa se neće dogoditi ako nikad u životu ne pojedemo chia sjemenke, avokado i slično. Glavna prednost chia sjemenki je što je bogata omega-3 masnim kiselinama, ali realno ne mogu stati uz bok našim jadranskim srdelama. Jedna od naših namirnica koja bi mogla imati epitet superhrane je kiseli kupus. Bogat je vitaminima C i K, probioticima i vlaknima.’

To bi značilo da je sarma super megahrana, a to već godinama pričam. Dobro nije, ali ja ću se i dalje praviti da je. Mirela ipak ističe da se ne treba previše orijentirati na pojedine namirnice.

‘Još jedna zaboravljena namirnica koja raste na našem području je cikorija koju čak ljudi smatraju i korovom. Čupaju je, a ne znaju da je od korijena do lista cijela biljka iskoristiva i ima jako pozitivan učinak na zdravlje. Ovo su samo neki od primjera, ali važno je napomenuti da ne trebamo davati dodatnu moć isključivo pojedinačnim namirnicama koje će učiniti čuda za naše tijelo. Jedno od najvažnijih temelja pravilne prehrane je raznovrsnost.’

Kako do Nu3cionistica?

Ok, ako netko poželi pobliže surađivati s vama, odnosno zatraži vašu pomoć, kako izgleda taj proces? Gdje vam se ljudi mogu obratiti i kako sve skupa teče?

‘Zasad imamo samo Instagram profil tako da nam se ljudi mogu javiti tamo ili putem e-maila nu3cionistice@gmail.com, a savjetovanja i edukacije trenutačno držimo isključivo online. Savjetovanje započinjemo upitnikom kroz koji saznajemo opće informacije o pacijentu, njegove prehrambene navike i stil života, tegobe i različite simptome vezane uz probavni sustav ako ih ima. Nakon toga razgovaramo o ciljevima, željama i potrebama pacijenta te mu sugeriramo koje promjene treba uvesti kako bi taj cilj postigao. Po potrebi izrađujemo individualni plan prehrane prema njegovim preferencijama’, kaže Elena pa nastavlja:

‘Nema ni smisla napraviti plan i pozdraviti se s korisnikom jer ljudima se najčešće mnogo pitanja otvori tek kada se krenu pridržavati plana. Isto tako nije poanta da ljudi samo slijepo slijede plan već da temeljem njega se nauče kako bi inače trebala izgledati njihova prehrana i da ju mogu sami sebi prilagoditi. Bitno nam je da usvoje dugoročno održive obrasce pravilne prehrane.’

Imate i radionice na kojima ljudi mogu saznati više o nekim zanimljivim temama vezanim za svakodnevni život i prehranu…

‘Što se tiče radionica održavamo ciklus od tri radionice u kojima polaznici dobivaju odgovor na ova KAKO pitanja:

⦁ Kako da pravilna prehrana postane dio moje svakodnevice i kako izraditi vlastiti jelovnik?
⦁ Kako izraditi tjedni plan prehrane? Kako se organizirati i usvojiti navike s kojima pravilna prehrana više neće biti opterećenje? (Naglasak na „meal prep“)
⦁ Kako pripremati namirnice tako da maksimalno očuvaju svoju nutritivnu vrijednost. Kako doma pohraniti žitarice, voće, povrće, meso i ostale namirnice da što duže očuvaju svoju svježinu i trajnost?’

Mudri savjeti za kraj

Za kraj sam ih nažicao da nam svima daju pet trikova koje možemo odmah primijeniti. Ono, zdrav život za lijene i one koji vole jesti i piti…

‘1. Važno je prilagoditi porcije i naučiti kako dobar obrok treba izgledati i što se treba nalaziti na tanjuru. Neka komad mesa predstavlja veličinu dlana i čini jednu četvrtinu tanjura, drugu četvrtinu tanjura trebaju činiti složeni ugljikohidrati, a polovicu tanjura neka bude povrće. Nemoj zaboraviti tijekom dana piti dovoljno vode.
2. Dobro je pridržavati se toga da su svi glavni obroci svakodnevno raspoređeni u približno isto vrijeme.
3. Planiranje obroka – odredi jedan dan u tjednu kada ćeš ići u nabavku i kupi potrebno te složi sam sebi plan obroka za idući tjedan. Namirnice koje možeš pripremi jedan dan unaprijed kako bi se tijekom ostatka tjedna manje vremena gubilo na kuhanje.
4. Nemoj se fokusirati na isključivanje namirnica, nego na što veću raznolikost i uključivanje novih nutritivno bogatih namirnica. Uključi i što više začina, isprobavaj, igraj se i pravilna prehrana ti nikada neće dosaditi.
5. Budi obziran prema sebi i daj si vremena da se nove navike usvoje, to je proces koji traje.
Još jedan dodatan savjet koji nije vezan uz prehranu, a to je tjelesna aktivnost. Probaj prošetati svaki dan bar pola sata i osjećat ćeš se puno bolje u svojoj koži’, poručuju Nu3cionistice, a ja vam obećavam da ću ih još koji puta dovesti u goste u Gostionu i da ćemo pričati o kul temama.

Tags: fina hrana, gostiona, gostiona je način života, hedonizam, hrana, kako se zdravije hraniti, nu3cionistice, nutricionistice, nutricionizam, prehrana, zdravlje