Mediteranska prehrana je uvjerljivo najbolja na svijetu, evo i zašto

Mediteranska prehrana je, ne bez razloga, već godinama pravi hit u svijetu. Stručnjaci je stalno proglašavaju najboljim načinom ishrane na svijetu, a o čemu se točno radi ispričala je nutricionistica i fitness trenerica Marija Andrijašević za portal After5.

Mediteranska prehrana je bazirana na tradicionalnim kuhinjama Grčke, Italije, Španjolske, Francuske i Hrvatske. Dakle, skraćeno, zemlje u kojima se najfinije jede su ujedno i one koje imaju najzdraviju prehranu na svijetu.

Mediteranska prehrana uključuje:

– cjelovite žitarice
– povrće (zeleno lisnato povrće, tikvice, patlidžan, paprika, rajčica, kupus, masline, kapari…)
– bobičasto voće (borovnice, maline, kupine)
– voće, osobito agrumi (naranča, limun, grejp, limeta), grožđe, breskva, jagode, trešnje
– orašasti plodovi (badem, orah, lješnjak)
– mahunarke
– krumpir
– biljni začini
– plodovi mora
– ekstra djevičansko maslinovo ulje
– grčki jogurt

Manje do umjereno se konzumiraju:

– perad
– jaja
– sir i obični jogurti
Rijetko se konzumiraju:
– crveno meso
– rafinirane namirnice
– industrijski obrađene namirnice
– gazirana pića
– pića i sokovi s dodanim šećerom

Zdrave, organski uzgojene namirnice

Mediteranska prehrana je savršeno dobra za srce, smanjuje kolesterol, usporava starenje, pomaže u prevenciji dijabetesa, olakšava tegobe vezane za menopauzu…

“Osobe koje prakticiraju ovakav način prehrane u imaju bolju peristaltiku crijeva i svi su u balansu kalorijskog unosa ili u njegovom blagom deficitu te ne dolazi do nakupljanja viška kilograma”, kaže Marija za After5.

Namirnice uključene u ovaj način prehrane su organske i uzgojene su u ekološkim uvjetima pa zato nemaju negativnih učinaka na zdravlje. Ipak, i tu treba paziti na kalorije koje unosimo.

“Govorimo li o kaloričnijem maslinovom ulju, koje je inače odličan izbor omega-3, ili o orašidima koji također imaju visoke kalorijske vrijednosti, treba paziti na kalorijski unos. Ako je osoba u kalorijskom suficitu, tada dobiva na težini, a ako je u deficitu, gubi na težini. Računica je vrlo jednostavna”, ističe Marija.

Manje mesa, više ribe i grahorica

Mediteranska prehrana temelji se na kontroliranom unosu mesa, bijeloj i plavoj ribi kao dodatnom izvoru proteina, raznim vrstama grahorica. Na krvnu sliku, kaže stručnjakinja, utječu brojni biokemijski procesi u tijelu, a osim crvenog mesa, izvrstan izvor željeza mogu biti i leća, špinat, brokula, kelj, blitva, cikla, sardina, tuna, morski plodovi…

Mediteranska prehrana se nekima čini skupom, no Marija je za spomenuti portal otkrila kako je u svemu ključ organizacija, a predložila je i kako bi mogao izgledati jedan zdravi dan kroz obroke. Više o tome možete pročitati na After5, jednom od boljih novih portala koji sigurno čeka svijetla budućnost.