viski
Viski je jedno od najposebnijih pića na svijetu, ali treba znati guštati u njemu; evo kako
Viski je, i to ne bez razloga, među najpopularnijim pićima na svijetu. Kao što sam već pisao, riječ viski je skraćeni oblik riječi usquebaugh koja je u engleski došla iz galskih jezika. Uisce znači voda, a bethad životna. Dakle, u prijevodu je viski voda života.
I tu se slažem. Čim popijem dobar viski, život je odmah ljepši, a osmjeh je na licu. Svi ljubitelji viskija znat će o čemu govorim, a s jednim takvim sam popio kavu. Kada priča o viskijima, u očima Jure Andrijaševića se vidi sjaj, a riječ je o čovjeku koji itekako voli dobra pića.
Jure je po diplomi povjesničar kojeg su životni put i poslijediplomska edukacija odveli u smjeru turizma i ugostiteljstva, a preko vina i vinske edukacije (WSET Level 3) došao je i do viskija. Osnivač je I voditelj prvog hrvatskog whisky kluba koji je pokrenuo s Tomislavom Tuđenom i Dariom Grabarićem. Kako je sve krenulo?
‘Nisam zapravo nikada radio kao profesor povijesti nego u sektoru ugostiteljstva i turizma. Zadnjih nekoliko godina radim kao voditelj i koncept kreator jednog malog i vrlo finog vinskog, koktel i tapas bara na moru. Priča s viskijima je počela, kao i svaka prava ljubav, sasvim slučajno. Jednim sasvim slučajnim susretom s jednim viskijem koji mi je i dan danas jako drag je počela ta neka zaluđenost i interes za viski. I prije tog fatalnog susreta sam imao viskije doma i volio ih piti, ali nisam bio pretjerano lud, niti me to zanimalo previše’, kaže Jure pa dodaje:
‘Bio je to jedan prestižni japanski blend, da ga sada ne reklamiramo. U svakom slučaju, fantastičan japanski blend koji je dosta skup. I onda sam počeo razmišljati o tome zašto bih sada dao četiri puta više novaca za taj viski u odnosu na neke druge i tako je krenulo. Malo guglanja i ušao sam u cijeli taj svijet blogera, vlogera i cijele te subkulture viskija. To me polako vodilo prema kupovanju literature, čitanju po internetu, skupljanju informacija na sve strane i nakon godinu ili malo više mi je kolega Tomislav Tuđen koji je direktor prodaje u Miva Galeriji Vina predložio da osnujemo viski klub i to je tada zaživjelo. Bilo je to 2015. godine. Od početka nam je član i velika potpora bio i Dario Grabarić koji se aktivnije uključio kao predavač krajem 2017. za vrijeme mojeg zimskog boravka u Norveškoj.’
Jeste li krenuli kao nekoliko prijatelja koji vole viski ili?
‘Ne, naprotiv. Najavili smo da osnivamo klub i skupili su se ljubitelji viskija I svi koje je ta tema interesirala. Nije nam cilj samo piti viski, nego širiti kulturu i poštivanje viskija. Njega se najmanje cijeni kad se njime opija, a kada ga se pije, s pažnjom, poput najfinijih vina, onda pokazuje svoju raskoš. Kao i u svemu, bitno je imati mjeru. Mi ne promoviramo ‘lokanje’ viskija, već uživanje u njegovim nijansama, kompleksnosti, baš kao i s drugim srodnim pićima i vinima (konjak, gin, sherry, porto…). Promoviramo odgovoran pristup alkoholu i zdrav life-style. I sam sam redovit na treninzima u teretani i jako puno boravim u prirodi i bavim se rekreativno sportom (trčanje, biciklizam, rolanje, planinarenje, plivanje) i to je ono što svima preporučujemo.’
Viski se ne pije, u njemu se uživa
To je zapravo i glavna poruka za sve koji još nisu ušli u ovaj predivni svijet viskija. Viski se ne pije, u njemu se uživa polako. Ako ste tek na početku ove predivne avanture, ne trebate očajavati jer Jure najavljuje i ‘početničke’ radionice.
‘S obzirom na to da smo s već 50-ak radionica jako daleko otišli i jako puno toga naučili, planiramo ponovno organizirati početničke radionice kako bi i neiskusni ljubitelji viskija mogli pratiti tijek radionica. Daleko od toga da se netko ne može priključiti našem klubu, ali mi već sada idemo u neku dubinu i ‘seciramo’, ne samo uzorak viskija koji nam je u čaši, već pokušavamo proniknuti u proces proizvodnje i uvjete u kojima je viski nastao. Nije to nikakav snobizam ili elitizam već želimo razumjeti proces proizvodnje svakoga viskija, a svaki ima svoje posebnosti i karakter koji ovisi o mnogočemu: o procesu fermentacije, obliku i veličini kotlova, tipu kotlova, odležavanju, skladištima… Sve to čini viski jednim od najkompleksnijih pića na svijetu. S jedne strane je to vrlo jednostavna receptura od žitarica, vode i kvasca, a s druge kompleksna priča s puno detalja i elemenata koji utječu na konačan rezultat.’
Meni se čini da što duže piješ viski i što više različitih viskija probaš, to ti se više nepce prilagodi okusima, odnosno kao da se razvija ta sposobnost uživanja u viskiju.
‘Nepce i nos se svakako treniraju… Uzmimo za primjer pisanje na tipkovnici. Možete nabadati s dva-tri prsta i vremenom postati jako brzi, ali ako usvojite vještinu daktilografije, odnosno korištenje svih 10 prstiju, poznat vam je raspored tipki i više gotovo ni ne gledate u tipkovnicu već ste koncentrirani na tekst na ekranu pa cijeli proces ide jako brzo, lagano i kvalitetno. Ista je stvar s viskijem. Na početku kušate, pokušavate razaznati što viski čini viskijem, polako skupljate iskustvo i stvarate mentalnu mapu aroma. Naravno, uz poznavanje procesa proizvodnje će vam biti puno lakše odgonetnuti zašto neka aroma u viskiju asocira na zrele kruške, vrijesak ili na dobro nadimljenu pancetu. Mali broj ljudi je slijep na okuse, arome, ali mali broj ljudi i trenira svoja osjetila kako bi više uživali u određenom piću (vinu, viskiju…). Sve je dakle stvar treninga i učenja.’
Reći će ljudi koji ne piju viskije, a date im da probaju neki ozbiljniji, da uglavnom osjete alkohol.
‘Što je i logično jer je riječ o jakom alkoholnom piću, ali alkohol je ovdje zapravo nositelj aroma. Tu ima jako zanimljivih viskija. Netko voli to kušati bez imalo vode, a netko doda kap, dvije ili malo više vode. Neki viskiji jako lijepo reagiraju s vodom, a neki malo manje. To ćete sve naučiti prema svojim preferencama, ali i iskustvu. Što više kušate i eksperimentirate, to ćete više toga osjetiti.’
Nije svejedno kakva je čaša za viski
Koliko čaša utječe na doživljaj viskija i zašto prave viski čaše uglavnom nema u kafićima?
‘Zato što mnogi koji se bave tim poslom nemaju niti osnovna znanja iz ugostiteljstva. Iz ovoga ili onoga razloga otvore neki objekt, ulože puno u interijer, namještaj, puno pažnje pridaju vanjštini, a sadržaja nema. Uglavnom imaju vrlo banalne, ziheraške etikete ili poneki prestižni primjerak, ali bez znanja o tome kako se tako nešto servira i pije. Često je riječ o reklamnim čašama, a doživio sam i to da mi se viski servira u čaši za grappu’, kaže Jure pa nastavlja:
‘Ona čaša za viski na koju su nas navikli, tumbler (iliti ona iz Ikee op.a.), je primjerena za zamiješati viski s kolom ili đumbirovim pivom, sodom, možda za neki bourbon s ledom. Za takva pića ta čaša je super. No, ako govorimo o uživanju o viskiju, osobito u nekom premium blendu ili vrhunskom maltu uz neko dobro društvo, dragu osobu, uz cigaru ili uz vatricu u prirodi s nekim dobrim pogledom, uzet ćemo čašu koja ima oblik tulipana, koja se pri vrhu sužava, poput čaša za vino samo manjih tzv. copita. Zašto? Kako bi arome u toj čaši ostale i razvijale se, a ne da nestaju. Isti princip vrijedi za vina. Samo probajte uliti bilo koje, a osobito vrhunsko vino u pravu vinsku čašu, pomirišite, a potom prelijte to vino u običnu čašu za vodu i pomirišite opet, osjetit ćete drastičnu razliku. Ponovo vratite vino u vinsku čašu – hopla – čarolija, arome su opet tu.’
Gdje se u Hrvatskoj može nabaviti prava čaša za viski?
‘U Hrvatskoj, posebno u Zagrebu ima nekoliko firmi koje se bave ugostiteljskom opremom i čašama, a neke imaju baš izvrstan izbor čaša i to po prigodnim cijenama za kvalitetu. Možda bih istaknuo Provider Service, ali na primjer Vivat i Miva su zastupnici kvalitetnih brendova čaša i tu ne možete pogriješiti.’
Viski polako dolazi na svoje mjesto
Viski je u Hrvatskoj još nekako neistraženo područje i nije toliko popularan kad govorimo o ovom segmentu uživanja.
‘Jedan od razloga je to što mnogi ljudi imaju predrasude prema viskijima kao piću koje je samo za ‘prave muškarčine’. To je zapravo jako pogrešno jer puno žena jako voli viski i uživa u viskijima. S druge strane, svi percipiraju viski kao neku skupu priču koja se obično kupuje za neke tulume ili vikend izlaske u grad i to je onda podrazumijeva najčešće miješanje s colom npr. Većini, pa o meni, je to prvi susret s viskijem što nije neobično. Tu su i dominantni veliki brendovi koji izbor čine relativno uskim i unificiranim u većini barova’, kaže Jure pa dodaje:
‘No, itekako raste percepcija kvalitete viskija. Sve je više i više ljubitelja viskija i tome su pomogle i radionice, ne samo radionice našeg whisky kluba već i one koje u Bornsteinu organizira veliki znalac I ljubitelj viskija g. Tomislav Ruszkowsky, specijalizirani sajmovi (npr. Whisky Fair u Zagrebu). Pomogla je i dostupnost informacija na internetu, online kupovina te sve veći broj lokala koji u svojoj ponudi imaju i neke kvalitetne single maltove ili dobre bourbone, rye… ‘
Godina koja je obično otisnuta na boci označava koliko je viski dugo odležavao u bačvi i to je ono što mu zapravo daje poseban okus u odnosu na neke druge viskije. Taj broj na boci označava koliko je star najmlađi viski u boci. Ono što često ljudi ne znaju je da kad je zatvoren u bocu više nema nikakvih promjena pa je viski star 10 godina koji na polici stoji 40 godina i dalje star samo 10 godina.
‘Istina, ne dobiješ ništa što on stoji u boci, ali dobiješ zamrznutu povijest od barem 50-ak godina. Viskiji su se kroz godine mijenjali i to ne samo procesi proizvodnje u nekim destilerijama, već i baza, voda, žitarice. Ima milijun tih varijacija.’
Dobrodošao (ili dobrodošla) u klub
Za kraj, kako se ljudi mogu priključiti Miva viski klubu?
‘Mogu nam poslati poruku u inbox ili se javiti Tomislavu Tuđenu u Mivu koji će im poslati sve upute. Vrlo je jednostavno. Možete doći na neku od naših radionica i odmah se upisati, a kod upisnine je prva radionica gratis. Članarina traje godinu dana i ona vam omogućava jeftinije radionice, a naravno članovi imaju i prednost za radionice u odnosu na one koji nisu članovi ako se radionica napuni. Članstvom dobijete i čašu, a ostvarujete i popust na kupnju viskija u Mivi. Možete nas popratiti na Instagramu ili Facebooku‘, kaže Jure pa pojašnjava kako izgleda jedna radionica:
‘Radionice traju oko dva sata. Naravno, često mi to malo i produžimo. Događaju se najčešće prvi utorak u mjesecu. Zašto utorak? U ponedjeljak su svi kao loše volje zbog početka tjedna, a utorak nije ponedjeljak, ali još ima dosta do kraja tjedna. Zašto se ne zabaviti i napraviti mali break u utorak? Onda je sve puno lakše.’
Svaka radionica ima i svoju temu.
‘Osimislimo uvijek neku temu, zadnja je na primjer bila ‘Seaside randevous’, a riječ je bila o Talisker viskiju. Prije toga je bila ‘Flower power’, točno prije lockdowna. Tema je bio Amrut, indijski viski. To nas je odvelo na jug Indije gdje nikad ne bismo očekivali dobar viski. Ekipa se u destileriji ponekad bori sa svetim majmunima koji im upadaju u destileriju i skladišta i rade nered i smetaju. Stvarno bizarno. Nikada ne bi viski povezali s time, ali odličan je’, kaže Jure pa nastavlja:
‘Lineup se uglavnom sastoji od pet, četiri, ponekad i šest viskija, a nekada ima i nekih drugih pića koja kušamo. Nekad je to kombinacija viskija i nekih drugih pića kao naša radionica u kolovozu na kojoj smo, osim viskija, pili i mixere (cola, ginger ale, club soda) te uspoređivali standardne i premium brendove. Uvijek je tu neka tema koja pokriva ili neku destileriju, ili neki proces, ili regiju, uvijek se posvetimo nekom segmentu svijeta viskija. Već smo davno prošli sve regije u Škotskoj, pričali o novim destilerijama, kušali sherryje, porto, mirna vina te uspoređivali s viskijem odležanim u bačvama u kojima su boravila ta vina, prošli smo baš puno toga. Ono što je zanimljivo, nikad ne otkrijemo što se pije do same konzumacije, čak ni dok konzumirate još ne otkrijemo ništa, nego polako otkrivamo jedan po jedan viski tijekom radionice. Jako je bitno da nemate predrasude zbog čuvenosti, starosti ili percipirane cijene viskija. Tako možete kušati otvorenog srca i iskreno, bez pozitivnih ili negativnih pretpostavki’, zaključuje Jure.
Ja samo mogu zaključiti da se te ljude isplati pratiti i s njima ući u svijet viskija. Ako ne s njima, nadam se da smo vas barem potaknuli da sami probate korak po korak i isprobate ovo najkompleksnije piće na svijetu. S kojim god viskijem krenuli, nećete požaliti…