Šećer – najveći neprijatelj zdravlja?

Autor: Dominik Stanković, mag. nutr./nutricionizam.hr

Šećer, stolni šećer ili saharoza prirodni je spoj koji nalazimo u biljkama. Dobivamo ga ekstrakcijom iz šećerne repe i šećerne trske, a uslijed svog slatkog okusa koristimo ga u proizvodnji širokog spektra prehrambenih proizvoda i u recepturi bezbroj jela.

Za to postoji i evolucijski razlog. Slatka hrana je energijom bogata hrana i evolucija je okusom motivirala ljude da traže energiju kako bi preživjeli. Ipak, hrane nam danas ne nedostaje pa s konzumacijom ukusnog šećera nije teško pretjerati.

Osim saharoze, u prehrambenoj industriji često se koristi i glukozno-fruktozni sirup ili HFCS (High Fructose Corn Syrup). HFCS je, jednako kao i saharoza, mješavina glukoze i fruktoze u nešto drukčijem omjeru nego što je to slučaj kod saharoze. Taj omjer je kod saharoze 50:50, a kod HFCS-a najčešće 55:45 u korist fruktoze. HFCS se u ljudskom tijelu ne metabolizira značajno drugačije od saharoze.

Šećer je nutritivno siromašan sastojak, ne sadrži vitamine, minerale ni vlakna. Pretjerivanje sa šećerom nije nešto što će vam nutricionist preporučiti. Međutim, neće vam preporučiti pretjerivanje niti s jednom drugom namirnicom.

Ne postoje zdrava i nezdrava hrana, već samo zdrava i nezdrava prehrana. Drugim riječima, šećer sam po sebi nije štetan, niti stolni niti HFCS, ne debljaju i ne truju nas. Konzumacijom velike količine šećera povećava se energetski unos koji, ako je previsok, rezultira debljanjem, jednako kao što konzumacija bilo koje druge namirnice može rezultirati debljanjem.

Drugi problem je što su namirnice bogate šećerom najčešće nutritivno siromašne, kao što su razni pekarski proizvodi, kolači i slatkiši. Ako nam se prehrana bazira samo na takvim namirnicama, neće nam ostati mnogo „prostora“ za konzumaciju nutritivno bogatih namirnica.

Zdrava prehrana je ona koja zadovoljava sve naše nutritivne potrebe, koja je uravnotežena i raznovrsna. Međutim, zdrava prehrana je i ona koja nam pruža užitak i koja nam ne zadaje glavobolju.
Kockica čokolade i kriška torte neće nas učiniti nezdravima, jednako kao što nas jedan dan zdrave prehrane neće učiniti zdravima jer zdravu prehranu promatramo u kontekstu dužeg vremenskog razdoblja.

Fokusiranjem samo na izbjegavanje šećera odvraćamo pozornost sa stvari koje zaista čine razliku kao što su adekvatna tjelesna masa, dovoljan unos voća i povrća, dovoljan unos proteina i vlakana, redovno bavljenje tjelesnom aktivnošću i slično.

Je li tvoja prehrana zdrava i gdje u njoj griješiš saznaj besplatno ovdje.