Mihaela, Nutrition Speaks

Mihaela, Nutrition Speaks

Nutrition Speaks razbija mitove o prehrani i to na prefin način

By Gostiona 3 godine ago

Kako uvijek skrolam bespućima interneta u nadi da za vas i sebe pronađem nešto zanimljivo i korisno, tako sam i ovoga puta uspio doći od jedne vrlo zanimljive mlade dame koja se krije iza profila Nutrition Speaks. Iako ima samo 25 godina Mihaela Gulin je pravi dragulj kada govorimo o hrani.

Mlada dama iz Crikvenice mi je zapela za oko preko njenog profila na Instagramu koji se zove Nutrition Speaks na kojem razbija mnoge mitove o zdravoj prehrani i zapravo nas sve skupa uči kako da, relativno jednostavno, počnemo jesti zdravije.

Mihaela za sebe kaže kako ne može zamisliti dan bez povrća, ali ima i slabost (ili jednostavno pokazuje da je samo običan čovjek) u obliku Nutelle koju obožava. Mihaela će nam, nadam se ne samo jednom, pomoći da bolje razumijemo utjecaj hrane na tijelo čovjeka i uživamo u zdravoj prehrani (naravno uz redovita druženja u gostionama kao i do sada, ne brinite).

Upoznajte Mihaelu

Idemo upoznati Mihaelu. Prvo što me zanimalo, kako se odlučila postati nutricionistica. Mislim, volim i ja jesti, ali ipak nisam ušao toliko duboko u nauku o prehrani.

‘Nutricionizam je zapravo pronašao mene. Kao srednjoškolka nisam imala percepciju što je zapravo nutricionizam, no vezivao me uz ono o čemu sam jako voljela učiti, a to je čovjek i kako funkcionira ljudski organizam. Zanimljivo mi je bilo to što nutricionizam može imati svoju ulogu u prevenciji mnogih bolesti, ali i pomoć pri liječenju istih. Ta se znanost prožima kroz naše živote i važna je za svakoga. Svaki čovjek je posebna priča kada je prehrana u pitanju, zanimljiva zagonetka koju treba istražiti.’

Da bi svoje znanje približila nama laicima i potaknula ljude da razmisle o prehrani, pokrenula je već spomenuti Nutrition Speaks i brzo počela skupljati pratitelje.

‘Zasad sam zadovoljna kako Nutrition Speaks napreduje i nisam očekivala toliki odaziv od samog početka. Zamišljam Nutrition Speaks kao povjerljivu platformu koja putem videa i tekstualno-slikovnih objava nudi znanje i praktičnost u isto vrijeme. Želim stvoriti zajednicu koja će na jednostavan način mijenjati svoje navike korak po korak, informaciju po informaciju. Dakako, svjesna sam kako promjene zahtijevaju određeni trud i da nije uvijek sve jednostavno, no smatram da je za osobu koja se ne bavi nutricionizmom, važno shvatiti osnovne principe pravilne prehrane i moći ih primijeniti u svakodnevnom životu, uz sve svoje obveze. Velike promjene u kratkom vremenskom periodu često nisu održive. Danas smo pretrpani dezinformacijama i slikama savršenih pojedinaca, no često zaboravljamo da se radi samo o virtualnom svijetu. Kao i kuća, prehrambene navike grade se strpljivo, blok po blok. Nutrition Speaks u planu ima još mnogobrojne objave, ali i suradnje s kolegama nutricionistima, ali i drugim kolegama koji, u mnoštvu dezinformacija, svojim predanim radom nude pouzdane informacije.’

Gdje griješimo?

Tema pravilne prehrane je, kao što si i sama rekla, jako opširna i dobre navike se grade strpljivo i postepeno, ali, ovako na prvu, koje su najčešće pogreške kod ljudi koji ti se obrate za pomoć u toj izgradnji zdravijeg života?

‘S obzirom na mnogo mitova koji kruže o pravilnoj prehrani, nabrojat ću tri najčešća. Prvo, osobe često precjenjuju ili podcjenjuju svoj kalorijski unos. Primjerice, pretila osoba tvrdi kako jede malo. Povišenje tjelesne mase je posljedica prekomjernog unosa hrane, odnosno kalorija. Ovo se može protumačiti i kao nedovoljno poznavanje namirnica, u smislu njihovog sastava makronutrijenata (proteina, masti, ugljikohidrata). Žličica maslaca bit će kaloričnija od šalice mrkve, pa možemo zaključiti da kalorije nisu uvijek proporcionalne količini (veličini) hrane. Zatim, tu je i dobro poznati mit kako određena namirnica deblja pa osobe isključuju tu namirnicu ili cijelu skupinu namirnica (primjerice, žitarice) iz prehrane. No, već smo utvrdili kako deblja povećan unos kalorija, odnosno veći unos energije od dnevnih potreba pojedinca čemu doprinosi i smanjena količina kretanja. Također, isključivanje namirnica može doprinijeti smanjenoj raznolikosti prehrane, a time i nedovoljnom unosu nutrijenata. Nadalje, pojedinci konzumiraju putem obroka količine hrane koje kalorijski nisu dostatne za njih u jednom danu te zbog osjećaja gladi na kraju dana posežu za slatkom i masnom hranom, grickalicama i čokoladama, te nerijetko zbog toga premašuju dnevne energetske potrebe i posljedično se debljaju.’

Jesu li neke namjernice poput šećera, ugljikohidrata ili slično stvarno ‘zle’ ili ipak možemo konzumirati sve samo u normalnim količinama.

‘Ugljikohidrati su često na lošem glasu no nema razloga za to. Da pojasnimo odmah u početku – ugljikohidrati su jedan od tri makronutrijenta i poželjni su u prehrani svakog pojedinca. Ono na što svatko od nas treba obratiti pozornost jest njihova kvaliteta. Namirnice koje su izvor ugljikohidrata su primjerice heljda i čokolada. Jasno nam je kojoj od njih bi trebali dati prednost, a koju konzumirati u manjim količinama. Kao što smo već napomenuli, niti jedna namirnica nije krivac za određeno stanje i svaka ima mjesto u našim tanjurima. Važna je količina i kvaliteta namirnica koje prevladavaju u našoj prehrani. Dodani šećer je sve prisutniji u procesiranim proizvodima koji se nude na tržištu te bi njegovu količinu trebalo ograničiti na 10 % dnevnog unosa energije.’

Zašto zapravo ljudi ne uspiju svoje probleme riješiti dijetom i treba li uopće ići na dijetu?

‘Dijete najčešće ne uspijevaju jer ne ispunjavaju uvjet održivosti. Dijete su često rigorozni protokoli koji navode osobu da preko noći promijeni svoje navike s uvjerenjem kako će preko noći i smršaviti. Kada se to ne događa, osoba gubi motivaciju i odustaje te se vraća na početne postavke svoje prehrane. Dakle, promjena, kako bi bila trajna, treba biti postupna. Osim toga, osoba uz nutricionista ili samostalno, treba postaviti realne i mjerljive ciljeve. Primjerice, preporuka je smršaviti oko kilogram tjedno što je oko 4 kg mjesečno, a nikako 10-20 kg u mjesec dana, kako obećavaju razne dijete. Ništa ne dolazi preko noći pa tako niti gubitak kilograma. Put do željenog stanja ili tjelesne mase je put pun uspona i padova te ne treba pokleknuti pri prvoj nepredvidivoj situaciji. U nutricionističkom svijetu, pojam dijeta znači prehrana te ako pitate treba li ići na dijetu, rekla bih da smo svi na nekoj dijeti, samo poneki trebaju malo potpore kako bi se usavršili.’

Riba, meso, masnoće, vino… Sve može

Jesam vam rekao da je Mihaela mudra… Eto, već i u prvom susretu s ovom simpatičnom nutricionisticom učimo jako puno. Mediteransku prehranu zovu najboljom na svijetu, a Hrvati imaju prilike tako jesti. Trebamo li se usmjeriti potpuno na ovu prehranu?

‘Znanost kaže kako je mediteranski princip prehrane zlatna koka zdravlja, a ja sam glasnik znanosti. Nitko ne može pogriješiti ako se hrani prema principima mediteranske prehrane. Ipak, moram naglasiti kako unatoč podneblju u kojem živi velik dio Hrvata, način prehrane sve više nalikuje na zapadnjački što će se, i već se, odražava na zdravlje ljudi, a posebice djece. Mediteranska prehrana temelji se na unosu ribe barem dva puta tjedno, peradi, niskomasnog mlijeka i mliječnih proizvoda, maslinovog ulja kao glavnog izvora masnoća, cjelovitih žitarica, voća, povrća i orašastih plodova koji su dobar izvor zdravih masti, proteina i vlakana, ali i umjerena konzumacija vina.’

Eto, smijemo i pit. Zvuči predobro da bi bilo istinito, ali znanost ne laže. Možemo li malo tu prehranu još i prilagoditi gostioni kao načinu života?

‘Ovo je zanimljivo pitanje. Najčešće je problem upravo u odlasku u gostione. Slažem se kako u nekom restoranu imamo pravo na izbor te možemo naručiti jelo koje je nutricionistički ujednačeno kao što je primjerice plava riba s blitvom i krumpirom, kruh i salata. No, valja uzeti u obzir kako su jela u gostionama ipak jela kojima nismo u mogućnosti kontrolirati količinu niti kvalitetu dodane masti, soli ili šećera koji su u dosta slučajeva dodani u većim količinama kako bi zadovoljili naša nepca. Učestalom konzumacijom jela u gostioni možemo nesvjesno unijeti višak energije ili primjerice, povisiti razinu kolesterola u krvi.’

Pff… Morat ću pokrenuti neku teoriju zavjere da kolesterol ne postoji da ipak možemo malo češće pojesti i popiti, ali ima smisla to što Mihaela govori. Ja bih dodao da bi možda trebalo birati gostione u koje idemo i kvalitetnije jesti ako idemo jesti negdje van, baš kao i doma. Za kraj, što najviše voli Mihaela?

‘Volim svu hranu, osim tripica, pa mi je ovo najteže pitanje do sada. Ako moram birati, onda je to mamina pašticada s njokima. Pravo dalmatinsko jelo koje pravimo u specijalnim prilikama i koje je melem za nepce. Posebno oko mamine pašticade s njokima jesu upravo njoki. Njoki nisu pravljeni prema klasičnom receptu za njoke već u njihovom sastavu krumpir zauzima veći udio. Uz pašticadu obavezno ide i zelena salata bilo koje vrste i čaša dobrog vina. Kada pričamo i piću, tu je voda broj jedan za mene. Nije uvijek bila, morala sam se itekako potruditi da se naviknem na unos veće količine vode. U ugodnom društvu volim popiti poneku čašu bijelog vina dobrog proizvođača’, zaključuje Mihaela.

Mihaelu ste sada ukratko upoznali, a ja ću se potruditi da ju i češće viđate u ovoj mojoj Gostioni i da zajedno naučimo fino i zdravo jesti. Uskoro slijedi i jedan njen recept od kojeg cure sline, a svakako ju zapratite i na Instagramu gdje svoju mudrost dijeli na dnevnoj bazi. Hvala Mihaela, pravi je gušt bio pričati s tobom o hrani i piću.

Tags: , , , , , , , ,